ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE GRADA VARAŽDINA

 
Svaki rat, osim što omogućuje da do izražaja dođu sve  najniže ljudske pobude, uvjetuje i napredak znanosti, posebno što se tiče tehničkih znanosti. U svezi toga nakon završetka II. svjetskog rata sve su države, pa tako i tada formirana Jugoslavija, posvetile pažnju  tehnici i tehničkoj kulturi, što znači  što masovnijoj pripremi građana na ovladavanje tada dostupnim tehničkim aktivnostima. Očito je da je II. svjetski rat  ostavio poruku da se borbe dobivaju u zraku (zrakoplovstvo), na zemlji (prometna tehnika), na  i ispod vode (brodarstvo), brzim vezama (radiotehnika), informacijama i propagandom (fotografija) i tome slično. Prema tome počele su se razvijati "savezne" organizacije tehnike Jugoslavije koje su trebale biti u službi države.
 
Godine 1946. pri Fiskulturnom savezu Jugoslavije formirana je Komisija „Tehnika i sport“ sa zadatkom da ujedinjava postojeće i formira nove klubove i organizacije za opće tehničko obrazovanje. Dvije godine kasnije Komisija „Tehnika i sport“ izdvojena je iz Fiskulturnog saveza, nakon čega je formirana samostalna društvena organizacija pod nazivom „Narodna tehnika Jugoslavije“. Ubrzo su se masovno osnivale organizacije i klubovi na nivou Hrvatske i u mnogim gradovima i općinama.
 
Od samog početka 1946. godine u okviru Komisije „Tehnika i sport“ na području općine Varaždin djeluju društva i klubovi Narodne tehnike. Već 1948. godine u Varaždinu je formiran Gradski odbor Narodne tehnike. Održana je i Glavna godišnja skupština Auto-moto društva, osnovano je i Radioamatersko društvo. Te godine radioamateri  organizirali su svoju izložbu. Održana je i proslava Dana tehnike u Varaždinu u okviru koje je zastupljena motoristika, modelari i radio amateri. Još se ranije osjećala potreba za jednim takvim okupljanjem, jer se motoristikom, modelarstvom i radioamaterstvom bavi velik broj mladih. Te su godine također u tvornici Varteks osnovane modelarsko-jedriličarska, motoristička i radioamaterska grupa. Gradski odbor Narodne tehnike započeo je s osnivanjem sekcija, grupa i klubova  u nekim tvornicama (Varaždinskoj industriji svile, Gradskom obrtnom poduzeću i Ložionici). Pokrenuo je i osnivanje Fotoamaterskog društva. Gradski odbor Narodne tehnike  organizirao je početkom lipnja 1949. godine „Nedjelju tehnike“ u sklopu koje je održano više izložbi, predavanja, natjecanja, smotri i drugih aktivnosti. Formirano je šest novih klubova Narodne tehnike, a sve manifestacije, naročito izložbe, posjetilo je više od osam tisuća ljudi. Članovi Narodne tehnike popravljali su poljoprivredne alate i strojeve u seljačkim radnim zadrugama Napredak i Budućnost.
 
Podatak iz 1950. godine govori nam da u Varaždinu postoji razglasna, odnosno radio stanica koja daje koncerte po željama slušača (vidljivo je da je razglas postavljen ranije). Po vijestima da je  održana skupštine Narodne tehnike i Auto-moto društva, zaključujemo da su bili aktivni. Doznajemo da je Klub u Rudarskom tehnikumu jedan od najboljih u Republici. Ima auto-moto sekciju, radioamaterski i mašinski kružok. U Klub je upisano 97,4 % đaka i nastavnika škole (!). Osnovan je i Klub narodne tehnike u Varaždinskoj industriji svile, u kojem za sada radi auto-moto sekcija.
 
Na godišnjoj skupštini Gradskog odbora Narodne tehnike koja je održana 12. ožujka. 1951. godine prvi put doznajem ime predsjednika. Bio je to Ivan Žmegač, koji je u svojem referatu spomenuo vanjsku i unutarnju situaciju, izgradnju socijalizma, obranu i agresora. Spominju se vozači automobila i motora, piloti, jedriličari, radioamateri, padobranci i kemičari.
 
Ipak aktivnost Odbora je pomalo je zamrla. Zbog toga je 1955. godine ponovo održana Osnivačka skupština Narodne tehnike kojoj su prisustvovali brojni predstavnici klubova i društava Narodne tehnike i predstavnici tadašnje vlasti. Referat o značaju tehnike podnio je Zvonko Tuđa koji je istaknuo potrebu da se duh tehnike širi u sve slojeve društva. Spomenuto je da je Narodna tehnika, kao svestrana organizacija, organizirano djelovala  u dva navrata u Varaždinu, ali je njen rad zamro zbog nedovoljnog zalaganja pojedinaca. Klubovi, društva, sekcije i grupe tehničke kulture i nadalje su bile uspješne zbog čega se pristupilo formiranju Kotarskog odbora Narodne tehnike. Za predsjednika je izabran Stjepan Ivić, potpredsjednika Silvio Banovec, a za tajnika Antun Risek.
 
Narodna tehnika općine Varaždin, kao društvena organizacija, konstituirana je 1963. godine.
 
Prostorije na Trgu bana Jelačića 17, koje je ZTK Grada Varaždina (ranije Općinska konferencija Narodne tehnike) koristila zadnjih dvadesetak godina sastojale su se od ureda, prostorija za Radioklub i Društvo inovatora Varaždinske županije, jedne veće i jedne manje dvorane za sastanke i veće skupove. U navedenim prostorijama pored navedenih posljednjih su godina svoje utočište našli i Fotoklub Varaždin, Društvo pedagoga tehničke kulture i Društvo inovatora Grada Varaždina.
 
1982. u Varaždinu djelovali su sljedeći klubovi: Auto-moto društvo, Aeroklub, Astronomsko društvo, Društvo NT u Gimnaziji, Društvo NT u MEC-u, Društvo NT u ŠC XXXII divizija, Društvo kibernetičara, Društvo inženjera i tehničara tekstilaca, Društvo inženjera i tehničara građevinara, Društvo inženjera i tehničara sigurnosti pri radu, Društvo inženjera i tehničara energetičara, Društvo inženjera i tehničara šumara, Društvo inženjera i tehničara strojara, Fotoklub Sloboda – VIS, Kajakaški klub, Klub za podvodne aktivnosti, Radioklub i dvadesetak klubova mladih tehničara pri osnovnim školama.
 
U vremenu od 1977. do 1982. godine u Varaždinu su se održale Republička smotra astronomskih društava, Republičko natjecanje radnika šumarstva, Republičko natjecanje padobranaca, Republičko natjecanje u slalomu kajakaša, Republičko natjecanje metalaca, Republička smotra astronautičkih i raketnih organizacija i više izložbi fotografija. Ove aktivnosti organizirali su članovi desetak odbora koji su djelovali u okviru Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin. Među njima jedan od najaktivnijih je bio Odbor za razvoj i smotre klubova mladih tehničara organizirajući svake godine natjecanja i smotre u kojima je sudjelovalo dvjestotinjak učenika.
 
Od 1982. do 1986. godine djelovalo je dvanaest klubova udruženih u Općinsku konferenciju Narodne tehnike.
 
Tijekom 1986. godine Varaždin je nizom manifestacija obilježio 40 godina Narodne tehnike u organizaciji Saveza organizacija za unapređenje tehničke kulture Zajednice općina Varaždin i Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin. Održana je svečana akademija i otvorena izložba o razvoju i djelatnosti Narodne tehnike na području općine Varaždin. Na izložbi su sudjelovali AMD Varaždin, Aeroklub, Astronomsko društvo, Društvo inovatora LTA, Radioklub, Klub podvodnih aktivnosti Drava, Fotoklub Sloboda – VIS i klubovi mladih tehničara osnovnih i srednjih škola. Auto-moto društvo je tom prigodom vršilo besplatnu kontrolu svjetala i kočnica, održan je okrugli stol na temu „kompjutori“, zatim predavanje članova Astronomskog društva, savjetovanje o energetici, prezentacija proizvodnje u LTA, mladi tehničari su puštali balone, a članovi KPA Drava su održavali predavanja i projekcije filmova o ronjenju. Obilježavanje Dana narodne tehnike (17. travnja) održavalo se svake godine, sve do početka Domovinskog rata.
 
Godine 1988. započela je akcija za adaptaciju prostorija na Trgu bana Jelačića. Dobivena su sredstva od igara na sreću Hrvatske lutrije, te je ubrzo uveden gradski plin u sve prostorije. U ovoj akciji Grad i neka poduzeća (Varkom, Termoplin) pomogli su uvođenje plina bez značajnijih naknada. Neadekvatne i stare prostorije nisu mogle zadovoljavati sve uvjete. Stoga je već 1999. godine pokrenuta rasprava o budućnosti prostorija na Trgu bana Jelačića 17, kao i traženje novih kvalitetnijih prostorija. Čelni ljudi Grada Varaždina uvijek su obećavali kvalitetnije rješavanje prostornih problema ove Zajednice tehničke kulture i nekih klubova koji su u nju učlanjeni. Pred kraj 1990. godine u invalidsku mirovinu otišao je dugogodišnji tajnik Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin gospodin Ljudevit Bajer. Svakako treba naglasiti da je gospodin Bajer dugogodišnjim radom dao značajan doprinos razvoju i organizaciji većine aktivnosti koje su se odvijale u organizaciji Općinske konferencije ili u suradnji s pojedinim klubovima i društvima. Nekako iz dokumentacije je vidljivo da je ipak najviše bio vezan uz mlade tehničare, zatim proizvodna natjecanja, astronome, radioamatere i ronioce.
 
Gotovo četrdeset godina održavala su se proizvodno radna natjecanja u poljoprivredi, šumarstvu, proizvodnji i preradi metala, proizvodnji i preradi kože i gume, te preradi drva. Prema nekim pronađenim zapisima takva natjecanja počela su pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do pred početak Domovinskog rata. Svoj doprinos ovim natjecanjima davala je Općinska konferencija Narodne tehnike Varaždin, Savez sindikata radnika raznih zanimanja i brojna poduzeća.
 
Osnivačka skupština Zajednice tehničke kulture Varaždin u samostalnoj Hrvatskoj održana je 20. srpnja 1995. godine. Osnivači su bili Klub podvodnih aktivnosti Drava, Društvo inovatora Varaždinske županije, Radioklub Varaždin, CB radioklub Sloga, Kajak-kanu klub Varteks, Fotosekcija Sloboda-VIS i Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin. Na Osnivačkoj skupštini prihvaćen je Statut i program rada, te su izabrani organi upravljanja. Za prvog predsjednika izabran je Josip Levatić, kao predstavnik Radiokluba, a za tajnika Drago Labaš iz Društva pedagoga tehničke kulture. Pored  predsjednika i tajnika u Izvršni odbor ušli su još Miljenko Tomašek (Kajak-kanu klub), Josip Golubić (DIV) i Željko Hutinski (Udruga informatičara).
 
Na drugoj izbornoj skupštini, 1998. godine, za predsjednika je izabran Josip Golubić. Zajednica je već tada brojila deset klubova i društava tehničke kulture. Izborna skupština ponovno je održana 2002. godine. Za predsjednika je izabran mr. Teodor Abramić, dok je tajnik i nadalje Drago Labaš. Broj udruga koje su se učlanile u Zajednicu tehničke kulture stalno raste. U vrijeme održavanja izborne skupštine 2002. godine bilo ih je 13. Pored navedenih kod osnivanja tu su još Društvo energetičara, Diamond aeroclub Varaždin, Fotoklub Varaždin, Modelarski centar, Ronilački centar Triton“ i Vanima - Varaždinski animatori. Do konca 2004. godine u članstvo ZTK ušli su još Društvo inovatora Grada Varaždina i Ronilački klub Gnjurac (kao slijednik Ronilačkog centra Triton).
 
Rijetko se čovjeku događaju i ostvaruju snovi. A početkom prosinca prošle godine uz Dan Grada to se dogodilo u Varaždinu. Nakon više desetaka godina članovima udruga tehničke kulture u Varaždinu ostvario se san. Dobili su na korištenje nove prostorije u Ulici Juraja Križanića 33. Prostorije od gotovo 500 kvadratnih metara im je dodijelio Grad Varaždin, a opremanje su pomogli Hrvatska zajednica tehničke kulture i Varaždinska županija.
 
I gle čuda! Na otvorenju novih prostorija u prvom redu velike dvorane pred stotinjak  članova udruga tehničke kulture i ostalih građana baroknog grada redom sjede Marija Dujmović, glavna tajnica i Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, zatim Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije, Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, dogradonačelnik Tomislav Bogović i pročelnik Janko Pavetić. Svi su oni kao i brojni novinari i televizijski snimatelji odali počast TEHNIČKOJ KULTURI. I tom prilikom nije bilo politike već samo javno izgovorene podrške nastojanjima da se tehnička kultura još više razvija na dobrobit mladih i ostalih građana Varaždina. Dana su i obećanja o povoljnijem tretmanu nastojanjima Zajednice tehničke kulture i njenih udruga da okupljaju, da obučavaju, da razvijaju tehničko mišljenje. I zato ne želimo ovdje govoriti o tome što su sve govorili doktori Markotić, Sabati i Čehok, te predsjednik ZTK Varaždinske županije Josip Levatić, već samo želimo istaknuti da je tehnička kultura segment gdje se i razne političke opcije spajaju u jedinstvo. To bi u Saboru rekli da je postignut konsenzus. Dobro da je tako i neka ostane tako. Naravno da će se udruge i zajednica odužiti za ovakav pristup javnim potrebama u tehničkoj kulturi. Svi poimence navedeni i svi ostali već su se na svečanosti otvaranja novih prostorija mogli uvjeriti u svu vrijednost aktivnosti kojima se bave zaljubljenici u tehničku kulturu. U to su se mogli uvjeriti i jesu se uvjerili i mnogo prije samog otvaranja novih prostorija. Da nije tako, zar bi tehnička kultura dobila to što je u čast Dana Grada Varaždina konačno dobila. Tome su pripomogli i brojni izvrsni rezultati mladih tehničara, fotografa, radioamatera, inovatora, autora crtanih filmova, ronioca, kajakaša, modelara, energetičara, informatičara i drugih. I velik broj aktivista tehničke kulture iz Varaždina i Varaždinske županija nosioci su najviših državnih priznanja i nagrada. Stoga je trebalo doći do ostvarenja ovog SNA.

Web by eSENTIO